Fęrsluflokkur: Trśmįl og sišferši

Aš vera hinsegin - leyfiš til aš vera öšruvķsi

Žessa dagana standa yfir hinsegin dagar og eru žeir tileinkašir réttindabarįttu samkynhneigšra. Hįpunkturinn er efalaust glešigangan ķ mišbę Reykjavķkur og eiga samkynhneigšir lof skiliš fyrir žaš jįkvęša yfirbragš sem žessari göngu hefur įvallt fylgt. Ķ staš reiši, sjįlfsvorkunnar og kröfuspjalda er įsżndin gleši og hamingja yfir lķfinu og žeirri einlęgu ósk aš fį aš vera "eins og ég er".

Į fįum įrum hefur samkynhneigšum į žennan hįtt tekist meš jįkvęšni aš breyta višhorfi almennings til sķn. Smįm saman höfum viš gefiš leyfiš til aš vera hinsegin, leyfiš til aš vera öšruvķsi en fjöldinn.

Seinustu mįnuši hef ég oft hugsaš um hve illa okkur Ķslendingum hefur gengiš aš gefa žetta leyfi, tilhneigingin til aš steypa alla ķ sama mót hefur veriš mjög sterk. Börn sem skera sig śr fjöldanum hafa įtt erfitt uppdrįttar, jafnvel fulloršnir lķka. Vafalaust gildir žetta enn um samkynhneigša en jįkvęš barįttuašferš žeirra hefur skilaš žeim įkvešinni višurkenningu og er žaš vel.

Ein er sś stofnun sem hefur įtt erfitt meš aš višurkenna samkynhneigš, žaš er kirkjan. Žvķ mišur er žaš einnig stofnun sem į erfitt meš aš višurkenna margskonar fjölbreytileika, m.a. žaš aš til er fólk sem ašhyllist enga trś.

Žessi stofnun reynir leynt og ljóst aš sękja inn ķ skólastofnanir til aš tryggja sér fylgi įšur en gagnrżnin hugsun festir sig ķ sessi hjį barninu. Žvķ mišur spila margir kennarar meš ķ žessari sókn.

Fyrir um įri sķšan fékk dóttir mķn eftirfarandi athugasemd frį kennara ķ grunnskóla:

"Žaš trśa allir į eitthvaš".

Žessi athugasemd er jafnröng og eftirfarandi athugasemd:

"Allir strįkar verša skotnir ķ stelpum og allar stelpur verša skotnar ķ strįkum".

Ķ bįšum žessum fullyršingum er fjölbreytileika hafnaš. Ķ gęr var okkur svo sannarlega sżnt fram į hversu röng seinni athugasemdin er og ég held aš viš séum smįm saman aš įtta okkur į žeirri stašreynd.

Spurningin sem ég hef velt fyrir mér er hins vegar: Höfum viš almennt įttaš okkur į žvķ hversu röng fyrri athugasemdin er?

Samkynhneigšir eiga hrós skiliš fyrir hversu vel žeim hefur tekist aš sżna okkur fram į fjölbreytileika mannlķfsins. Žaš er okkar aš vķkka hugann og višurkenna žennan fjölbreytileika į fleiri svišum, gefa leyfiš til aš vera hinsegin.


Krikja og skóli

Dżrmętur er réttur trśašra aš fį aš rękta sķna trś. Sį réttur mį žó aldrei verša rétti žeirra sem ašhyllast önnur trśarbrögš eša standa utan trśfélaga sterkari.

Seinustu įr hefur žjóškirkjan sótt stķft inn ķ leikskóla og grunnskóla. Bęnahald žykir vķša sjįlfsagšur partur ķ almennri kennslustund grunnskóla, kirkjuheimsóknir ķ desember hafa veriš óvalkvęšar og sóknarprestar hafa fengiš leyfi skólayfirvalda til aš koma ķ kennslustund hjį fermingarįrgangi ķ žeim tilgangi aš śtdeila vištalstķmum vegna fermingar.

Er žaš réttlętanlegt aš skikka grunnskólabarn utan trśfélaga til aš spenna greipar og fara meš bęnir įn žess aš hugur fylgi mįli?

Er žaš réttlętanlegt aš börnum af öšrum trśfélögum og utan trśfélaga sé ekki bošiš upp į val žegar fariš er til kirkju ķ jólamįnuši?

Er žaš réttlętanlegt aš börnum utan žjóškirkju sé ķtrekaš bošinn vištalstķmi viš sóknarprest vegna fermingarundirbśnings? Žrįtt fyrir aš hafa neitaš kurteislega.

Ofangreint og margt fleira įstundar žjóškirkjan ķ krafti stęršar sinnar.

Į kirkjužingi unga fólksins sem haldiš var föstudaginn 24. október var hvatt "til aš efla bošun kirkjunnar ķ framhaldsskólum, meš vķsan til mikilvęgis žess aš sjónarmiš kirkju og trśar žyrftu einnig aš heyrast žar".

Nęsti markhópur kirkjunnar eru framhaldsskólarnir. Žar eru börnin oršin eldri og eiga aušveldara meš aš skera sig śr hópnum og žvķ finnst mér žaš reyndar bęrilegri tilhugsun en aškoma kirkjunnar į yngri stigum. Žaš breytir žvķ žó ekki aš žaš er algerlega óvišunandi aš kirkjan sęki markvisst inn ķ opinberar stofnanir į žennan hįtt.

Ég er hrędd um aš okkur žętti einkennilegt ef kirkjan myndi į sama hįtt sękja aš starfsfólki žessara stofnana og jafnvel standa fyrir bęnahaldi ķ matartķmum.

Frelsi til aš stunda trś į ekkert skylt viš frelsi til aš boša trś og ķ krafti stęršar aš virša ekki rétt annarra til aš įstunda ašra trś eša standa utan trśfélaga. Žjóškirkjan veršur aš virša rétt žessara hópa til aš hafna trśboši hennar.


Aš skera sig śr fjöldanum - mį žaš?

Žaš er stašreynd aš ķ mörgum skólum, bęši grunnskólum og leikskólum, į sér staš trśarinnręting. Er žar żmist um aš ręša beina aškomu presta ķ heimsóknum ķ skóla og leikskóla, einnig eru kirkjuferšir į vegum skólans og bęnastundir sem kennarar standa fyrir.

Sterk hefš er mešal žjóšarinnar fyrir žvķ aš sjįlfsagt žyki aš allir fylgi žjóškirkjunni. Žaš er hins vegar svo aš henni tilheyra ķ dag ekki nema um 80% žjóšarinnar skv tölum hagstofunnar fyrir įriš 2007. Kristnum trśfélögum tilheyra hins vegar um 90% žjóšarinnar. Munum aš žessar tölur segja ekki nema hįlfa söguna um trśariškun eša trś žjóšarinnar, žetta er einungis trśfélagaskrįning.

Žaš sem žessar tölur segja okkur er aš 10% žjóšarinnar eru ekki skrįš ķ kristiš trśfélag. Ķ 20 barna bekk mį gera rįš fyrir aš a.m.k. 2 börn séu ekki alin upp viš kristna trś.

Er ešlilegt aš fariš sé meš bęnir ķ kennslustundum og kennarinn lķti yfir bekkinn og fylgist meš hvort allir lśti höfši og bišji af heilum hug?

Er ešlilegt aš prestur komi inn ķ bekk fermingarįrgangs og śthluti tķmum ķ vištal meš foreldrum til undirbśnings fermingarfręšslu? Komi sķšan meš athugasemdir fyrir framan öll börnin til žeirra sem ekki vilja žiggja, spyrji hvort barniš vilji nś ekki ręša žetta viš foreldrana.

Er ešlilegt aš kennari fullyrši viš börnin aš žaš trśi allir į guš?

Er ešlilegt aš kirkjuferšir į vegum skóla séu ekki valfrjįlsar?

Er ešlilegt aš žjóškirkjuprestur segi aš "žeir sem skeri sig śr fjöldanum hljóti einhvern tķma aš męta žvķ"?

Hvaš er mašurinn aš segja? Er kirkjunni leyfilegt aš vanvirša žį lķfsskošun fólks utan trśfélaga aš trś sé ekki naušsynlegur hluti lķfsins?

Hvernig getum viš ętlast til aš börnin virši rétt hvers annars til aš vera öšruvķsi en fjöldinn (klęšaburšur, kynžįttur, getustig) žegar žjóškirkjuprestar geta ekki virt žennan rétt?

Sjįlfsagšur er réttur allra til aš stunda sķna trś, žaš er lķka sjįlfsagšur réttur žeirra sem ekki hafa trś aš vera ekki žröngvaš til aš taka žįtt ķ trśarathöfnum. Žetta į einnig aš gilda um börn.


Įfram Žorgeršur Katrķn

Žessi fęrsla er hól til menntamįlarįšherra fyrir frammistöšu hennar ķ Kastljósinu ķ kvöld žar sem hśn og Gušni Įgśstsson įttust viš vegna umręšu um trśarlega aškomu ķ skólastarf. Žaš er örugglega ekki aušvelt aš standa gegn kirkju og biskupi en mér fannst hśn skilja um hvaš mįliš snżst, mun meira en margir hafa gert.

Örlķtiš fannst mér vanta į aš Žorgeršur skżrši śt ķ hverju kristiš sišgęši er frįbrugšiš  "umburšarlyndi, jafnrétti, lżšręšislegu samstarfi, įbyrgš, umhyggju, sįttfżsi og viršingu fyrir manngildi" eins og segir ķ nżjum grunnskólalögum. Aš öšru leyti stóš hśn sig vel.

Aumingja Gušni var eins og nįtttröll. Talaši um aš kristilegt sišgęši vęri fallegt orš, heišingjar vęru sjįlfsagt meš verra sišgęši en ašrir! 

Hvaš meinti mašurinn?

Hvaš eru heišingjar? Er žaš ég sem stend utan trśfélaga? Er hęgt aš fullyrša aš heišingjar séu meš verra sišgęši en ašrir įn žess aš geta žess hvaš įtt er viš meš žessu orši "heišingjar"?

Ęi, hvernig getur umręša mešal almennings veriš į vitręnu plani žegar stjórnmįlamenn og biskup lįta svona.

En Žorgeršur Katrķn: Stattu žig stelpa!


Er ég hatrömm ķ augum biskups?

Umręša um aškomu kirkju aš skólastarfi hefur veriš įberandi undanfarna daga. Ég hafši ekki hugsaš mér aš blanda mér ķ hana žó ég sé stśtfull af skošunum um žetta mįl, fannst bara svo margt sagt aš ég hefši litlu viš žaš aš bęta.

Nś get ég ekki lengur orša bundist, biskupinn fyllti męlinn ķ dag. Hann svarar (sjį hér) opnu bréfi Sišmenntar žar sem Sišmennt hafši fariš fram į afsökunarbeišni vegna orša biskups um aš samtökin vęru hatrömm. Hér er valinn kafli śr svari biskups:

Félagiš hefur sent bréf og yfirlżsingar, til dęmis til yfirvalda menntamįla, žar sem amast er viš m.a. skošunarferšum ķ kirkjur, aš börn séu lįtin „lita eša teikna trśarlegar myndir“ og „tryggt verši aš greinarmunur sé geršur į sagnfręši og gošsögnum ķ kennslustundum.“ Żmsir talsmenn Sišmenntar hafa leyft sér žann mįlflutning aš tala nišrandi um trś og aš krefjast banns viš helgileikjum og jólagušspjalli ķ skólum. Ég leyfi ég mér aš nota oršiš „hatrammur“ um žennan mįlflutning.  

Um hvaš snżst žessi "hatrammi" mįlflutningur? 

Geta feršir sem ganga śt į helgistundir žar sem börnin fara saman meš bęnir flokkast sem skošunarferšir ķ kirkju? Er óešlilegt aš foreldrar barna utan trśfélaga og žeirra sem ašhyllast önnur trśarbrögš eigi erfitt meš aš samžykkja aš börnum žeirra sé gert aš spenna greipar og bišja til Gušs sem žau ekki ašhyllast? Eru žaš "hatrammir" foreldrar sem bišja um aš žetta sé ekki gert? Börnin eiga tvo kosti: bišja įn žessa aš meina žaš eša sitja hjį og horfa śt ķ loftiš. Žaš er ekki erfitt aš sjį fyrir sér žegar kennari og prestur lķta yfir hópinn og gefa bendingu til žessara barna um aš fylgjast meš, žau eiga aš vera virkir žįtttakendur ķ žessum athöfnum, žęr eru žess ešlis. Vill kirkjan frekar aš börnin lįti sem žau trśi? Er žaš ekki hręsni? Žaš vęri hęgt aš tala um skošunarferš ef öll börnin fylgdust meš helgistund annarra, ekki ef žau eru žįtttakendur.

Hvernig getur sś skošun aš "greinarmunur sé geršur į sagnfręši og gošsögnum ķ kennslustundum" veriš hatrammur mįlflutningur og réttlęta žaš aš kalla samtökin "hatrömm"?

Ég minni į aš žetta er haft eftir ęšsta yfirmanni žjóškirkjunnar sem kennir sig viš "kristiš sišgęši". Žetta er ekki bara einhver bullari į bloggsķšum.

Įfram heldur biskup:

Ég fagna žvķ ef Sišmennt vill nś styšja kristinfręšikennslu og trśarbragšafręšslu ķ skólum, eins og fram kemur ķ opnu bréfi félagsins til mķn. Žaš er sannarlega glešilegt ef Sišmennt vill taka žannig höndum saman viš Žjóškirkjuna. Aldrei var brżnna en nś andspęnis vaxandi fjölmenningu aš efla slķka fręšsla ķ skólunum og aš auka menntun kennara ķ žessum efnum. 

Žżša žessi orš aš öllum trśarbrögšum skuli gert jafnhįtt undir höfši? Eša merkir žetta aš gera eigi kristni enn hęrra undir höfši til aš sporna viš fjölmenningu? Ég skil ekki alveg hvaš biskup er aš fara. Žetta žarfnast frekari skżringa.

Ég hef lesiš mikiš af žvķ nįmsefni sem notaš er ķ kristinfręšikennslu. Žaš er mjög óljóst ķ žvķ hvenęr er fjallaš um sögulegar stašreyndir, hvenęr er veriš aš fjalla um bókmenntir og hvenęr er veriš aš kenna sišfręši. Fellur žessi gagnrżni mķn undir žaš aš vera "hatrömm"? Er ég hatrömm aš halda žessu fram?

Er ég hatrömm žar sem ég lżsi yfir óįnęgju meš aš börnin mķn hafi įrum saman komiš heim meš miša fyrir jól žar sem į stendur: "Allir fara saman ķ kirkju"? Ég vek athygli į aš ķ žessum oršum er ekki bošiš upp į val.

Hvernig mį žaš vera aš biskupinn telur žaš kirkjunni til framdrįttar aš haga mįlflutningi sķnum meš žessum hętti?

Er žetta žaš kristilega sišgęši sem ekki mį fella śt śr grunnskólalögum og setja ķ stašinn almenna śtlistun į žvķ sišgęši sem viš flest viljum kenna okkur viš? Texta um aš žetta sišgęši byggist į "umburšarlyndi, jafnrétti, lżšręšislegu samstarfi, įbyrgš, umhyggju, sįttfżsi og viršingu fyrir manngildi". Hvaš er žaš ķ žessum texta sem biskup getur ekki sętt sig viš? Er ég hatrömm aš ašhyllast žennan texta frekar en ónįkvęma tilvķsun um kristilegt sišgęši?

Kristin trś hefur ekki einkarétt į žvķ aš kenna sig viš žaš sem fellur undir manngildissjónarmiš, enn sķšur žegar forsvarsmenn hennar fara fram meš žessum hętti.


Er žróun stašreynd eša skošun

Er hęgt aš hafa mismunandi skošun į stašreyndum raunvķsindanna?  Dęmi:

  • 2+2=5.
  • Jöršin er flöt.
  • Sólin snżst ķ kringum jöršina.

Eru til mismunandi skošanir į fullyršingum sem žessum? Erum viš tilbśin til aš višurkenna žessar fullyršingar sem jafnrétthįar skošanir og žaš sem viš teljum "vķsindalega sannaš"?

Hvaša hug berum viš til menntakerfisins ef į vegi okkar veršur fólk sem stašhęfir eitthvaš af žeim atrišum sem ég taldi upp hér aš ofan?

Žróun er ķ mķnum huga stašreynd og hélt ég satt aš segja aš svo vęri ķ huga flestra. Gilda einhver önnur višhorf okkar į mešal gagnvart žeim raunvķsindum en til žeirra sem ég taldi upp hér aš ofan?

Hvernig kirkjan vill tślka sköpunarsöguna ķ ljósi žróunar er mér ekki ljóst. Ekki aš žaš trufli mig eša mķna sżn į lķfiš, heldur finnst mér ekki bošlegt aš unglingar ķ upplżstu samfélagi nśtķmans lķti į Adam og Evu sem sögupersónur ķ mannkynssögunni. Kristinfręši er kennd ķ grunnskólum į Ķslandi, žaš er stašreynd. Ķ žessari kennslu er alls ekki alltaf ljóst hvenęr er veriš aš kenna börnunum óstašfestar sögusagnir meš misvitrum bošskap (dęmi: sonarfórn Abrahams) eša stašreyndir mannkynssögunar.

Er žaš nema von aš börnin geri sér ekki alltaf grein fyrir mörkunum žarna į milli fyrst žaš er ekki skżrt śt fyrir žeim? Hver er tilgangurinn meš svona kennslu?

Getur veriš aš upplżst nśtķma samfélag telji žaš bara ķ lagi aš hęgt sé aš hafa žį "skošun" aš sköpunarsagan eigi viš rök aš styšjast? Erum viš virkilega svo hrędd viš kirkjuna aš viš žorum ekki aš andmęla žessu opinberlega?

Berum viš meiri viršingu fyrir mismunandi "skošunum" į stašreyndum raunvķsindanna ef žęr snśa aš trśarlegum įlitaefnum heldur en žeim atrišum sem talin voru upp ķ upphafi pistilsins?


Leyfiš til aš vera öšruvķsi

Hvernig samfélagi viljum viš bśa ķ? Er leyfilegt aš skera sig śt śr fjöldanum? Skal steypa alla ķ sama mót? Viš eigum oft erfitt meš aš gefa leyfiš, til aš vera öšruvķsi, žaš er svo miklu žęgilegra ef allir eru eins. Hafa sömu trś, sama tungumįl, bakgrunn, žarfir, getu, kynhneigš, žį žurfum viš ekki aš taka tillit til annarra. Ó, hve lķfiš vęri einfaldara. Žį žyrftum viš aldrei aš śtskżra neitt fyrir börnunum okkar............

Žaš vęri draumaheimurinn okkar, eša hvaš?

Hvernig getum viš gert kröfu til žess aš börnin okkar gefi žetta leyfi ef žaš er ekki til stašar ķ žeirra nįnasta umhverfi?

Hreyfihamlašri stślku ķ unglingadeild grunnskóla er sagt aš vera inni aš lęra mešan bekkjarsystkinin fara śt aš leika sér ķ góša vešrinu.

Unglingsstślka utan trśfélaga neitar aš fara ķ kirkjuferš į vegum skólans, skólinn gerir žį kröfu aš hśn męti samt, kennari spyr af hverju hśn haldi jól.

"Žaš trśa allir į guš" fullyršir nįttśrufręšikennari ķ bekk meš 3 börnum af asķskum uppruna. Svo eru til ķslensk börn utan trśfélaga.

Biskup yfir žjóškirkju sem segir okkur aš allir séu jafnir fyrir guši en vill skipta sambśšarformum ķ flokka eftir kynhneigš.

Getum viš ętlast til umburšarlyndis af börnunum gagnvart fjölbreytileika žegar žau alast upp ķ umhverfi sem višurkennir ekki litróf mannlķfssins, dregur fólk ķ dilka?

Af hverju erum viš ekki opin fyrir fjölbreytileikanum og gefum öllum tękifęri til aš njóta sķn į sķnum forsendum?


Hjónaband

Fyrir kirkjužingi sem nś stendur yfir liggur tillaga um aš prestum verši heimilaš aš stašfesta samvist samkynhneigšra. Jafnframt leggur biskup fram tillögu um skilgreiningu į hjónabandinu. Samkvęmt henni getur hjónaband eingöngu veriš sįttmįli milli karls og konu.

Hvaš er žį stašfest samvist samkynhneigšra? Ķ hverju felst munurinn į stašfestri samvist žeirra og hjónabandi?

Ég skil hjónaband sem sįttmįla milli tveggja einstaklinga um aš taka sameiginlega įbyrgš į lķfi sķnu, mitt er žitt og žitt er mitt. Er skilningur biskups į žessum sįttmįla milli samkynhneigšra einhver annar?

Ķ fréttablašinu ķ dag er haft eftir biskupi: "..... grundvallaratrišiš hvaš hjónabandiš varšar sé žessi gagnkvęmni kynjanna sem getur af sér lķf". Hvaš žżša žessi orš? Er hjónabandiš einskis virši ef žaš er barnlaust? Hvaš er biskup meš žessum oršum aš segja viš hjón sem glķma viš ófrjósemi?

Kirkjunnar menn verša aš įtta sig į žeim samfélagsbreytingum sem hafa oršiš. Almenningur hefur aš miklu leyti lįtiš af fordómum sķnum gagnvart samkynhneigšum. Menn innan kirkjunnar reyna aš skipta sambśšarformum ķ flokka og žaš dylst engum hvaša flokkur er óęšri. Skilabošin til samkynhneigšra eru skżr. Ķ örvęntingu sinni til aš réttlęta žessa skošun sķna heggur biskup nęrri fólki sem strķšir viš ófrjósemi.

Ef kirkjan ętlar sér aš lifa af ķ nśtķmanum veršur hśn aš skilja aš almenningur vill ekki aš fólk sé dregiš ķ dilka meš žessum hętti, sį munur sem biskup vill gera į samvist samkynhneigšra og hjónabands karls og konu segir aš hann į langt ķ land meš aš višurkenna samkynhneigš.


Innskrįning

Ath. Vinsamlegast kveikiš į Javascript til aš hefja innskrįningu.

Hafšu samband